Kome treba poduzeće? Kombinat Borovo, 1988. – 1991.
OTVORENJE IZLOŽBE:
Ponedjeljak, 4. prosinca 2017 u 20 h
4 – 11 prosinca 2017.
NMG@PRAKTIKA
Klub Kocka
Dom mladih
Ulica slobode 28, Split
RADNO VRIJEME: pon – pet 20 – 22 h
O RADU
“Ako propadne Borovo, propast će i Jugoslavija”, ponavljali su radnici Borova krajem 1980-ih. Ova fraza malo će značiti prosječnom čitatelju. Možda će ga navesti na pomisao da su radnici govorili o 23 nacionalnosti koje su radile u kombinatu; no, to je samo dio priče. Vukovar kao grad sa snažnom radničkom tradicijom u potpunosti je izbrisan iz našeg kolektivnog sjećanja. Zajedno s njim izgubljeno je i sve povezano s radom, radništvom, industrijom koja nosi jedan grad; zanemareno je klasno iskustvo i klasna perspektiva.
U istraživanju [1] “Kontinuitet društvenih sukoba 1988.–1991.: kombinat Borovo” kroz studiju slučaja proučavali smo veze između radničkih štrajkova, odnosno klasnih sukoba s kraja osamdesetih i početka nasilnih sukoba iz devedesetih. Krećući od štrajka 1988., pokušali smo rekonstruirati iskustvo borovskoga radništva do ljeta 1991., promjenu njihove pozicije s obzirom na promjene u jugoslavenskom društvu, ali i dostupne strategije za artikulaciju njihovih interesa; prije svega otpor općem srozavanju životnog standarda, osiromašenju i prekarizaciji rada. Za ovu rekonstrukciju služili smo se tjednikom kombinata i dubinskim intervjuima s bivšim radnicima i radnicama Borova.
Istraživanje je pred nas postavilo niz izazova i problema. Neki od njih praktične su prirode: dokumentacija kombinata iz perioda koji nas zanima nedostupna je (uništena ili nestala), nekih brojeva tvorničkog tjednika nema u Gradskom muzeju u Vukovaru, do nekih sudionika događaja nismo uspjeli doći. Drugi su proizvod ideoloških preslagivanja kojima se bavimo: Grad Vukovar, danas sveden na status žrtve, iz perspektive našeg istraživanja pojavljuje se kao industrijski i radnički grad, u kojem je multietničnost banalna životna činjenica, a njegovi stanovnici ljudi prvenstveno zainteresirani za egzistencijalna pitanja. Da bismo upoznali ovakav Vukovar, potrebno je oduprijeti se čitanju povijesti unazad i izaći iz okvira nacionalnih projekata nastalih na ruševinama socijalističke Jugoslavije. Ovakav pristup omogućava nam da i sadašnji trenutak sagledamo u svjetlu svega potisnutog iz društvene memorije.
Smatramo da ovo istraživanje može dati doprinos progresivnoj društvenoj promjeni danas, kada prepoznajemo trendove slične onima s kraja osamdesetih. Aktualna pitanja koje ono otvara ne tiču se samo sjećanja, već i organizacije, podrške i solidarnosti: iz kojih razloga mobilizacijski potencijal radništva 1980-ih nije stvorio željenu društvenu promjenu? Koji su bili faktori slabljenja i fragmentacije radničkog otpora? Koji je oblik savezništva mogao pomoći kako bi se potencijal radničkog bunta iskoristio? I kako te lekcije odgovaraju na današnja izvanredna stanja?
— Grupa Borovo
[1]
Istraživanje je započelo je 2013. godine na kolegiju “Ekonomska nejednakost i radnička prava” na Mirovnim studijima, neformalnom edukacijskom programu Centra za mirovne studije, u suradnji s Bazom za radničku inicijativu i demokratizaciju. Tu se okupila manja grupa entuzijasta koju je ova tema zainteresirala te se volonterski posvetila istraživanju. Nesebičnu i neprocjenjivu pomoć dobili smo od bivših radnika Borova Ivice Žabića i Ivana Hubaleka, na čemu smo im neizmjerno zahvalni.
—
Izložba Kome treba poduzeće? je temeljena na višegodišnjem istraživačkom radu Grupe Borovo (Sven Cvek, Snježana Ivčić i Jasna Račić) o klasnim sukobima u Kombinatu Borovo predratnih godina. Njihovo istraživanje pod nazivom Kontinuitet društvenih sukoba 1988.–1991.: kombinat Borovo prikaz je, na primjeru jedne tvornice, društveno-političke klime s kraja osamdesetih i početka devedesetih godina, vremena društvenih i ekonomskih reformi i početaka iščezavanja društvenog vlasništva, kao i prvih eksplicitnih nacionalističkih težnji koje će, u konačnici, eskalirati ratnim sukobima. Upravo je format izložbe, uslijed svoje vizualne naravi, omogućio zorno prikazivanje i mapiranje učestalosti različitih onodobnih fenomena poput štrajkova ili čekanja i “uparivanje” istih s određenim političkim kontekstima, s ciljem pokušavanja detektiranja veza između događaja koji su doveli do destrukcije jedne od najuspješnijih tvornica u Jugoslaviji i događaja koji su rezultirali krvavim sukobima i rastakanjem same Republike. (iz teksta Mirne Rul)
Više o istraživanju može se pronaći na web
stranici: borovo1988.radnickaprava.org.
—
AUTORSKI TIM IZLOŽBE: Sven Cvek, Snježana Ivčić, Jasna Račić, Barbara Majnarić, Katerina Duda, Mirna Rul
IZLOŽBU ORGANIZIRAJU: Centar za mirovne studije i Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju u suradnji s udrugom Mavena – 36 njezinih čuda
PRIJEVOD, LEKTURA I KOREKTURA: Lana Beović
POSTAV I DOKUMENTACIJA IZLOŽBE: Gildo Bavčević, Barbara Majnarić i Katerina Duda
DIZAJN: Nikola Križanac
PROGRAM PODRŽAVAJU: Projekt se provodi kroz mrežu Clubture uz financijsku podršku Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Grada Zagreba – gradskog ureda za kulturu, obrazovanje i sport, Zaklade “Kultura nova” i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva / kroz projekt Centri znanja.
PROGRAM NMG@PRAKTIKA PODRŽAVAJU: Ministarstvo kulture RH, Grad Split, Splitsko-dalmatinska županija
MAVENU PODRŽAVAJU: Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Zaklada Kultura nova
ZAHVALE: MKC, KUM, PDM